ZAŠTITA VJERNIKA OD BOLESTI
Hvala Allahu Koji čini, želi i sudi kako On hoće, svjedočim da nema istinskog boga koji zaslužuje da se obožava osim Allaha Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka je Allahov potpuni blagoslov na njega, na njegovu porodicu, vrle ashabe sve do Sudnjeg dana.
Zatim:
O vjernici! Doista je čovjek u potrebi za Uzvišenim Allahom, rekao je Uzvišeni Allah: ”O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan”[1].
Posebno se potreba za Allahom primjećuje kada nastupe nevolje i iskušenja, i zaista su ljudi primorani, kada ih zadesi kakva nedaća ili iskušenje, da se okrenu svome Gospodaru.
Stanje koje je izazvala ova epidemija u velikoj mjeri zastrašuje ljude, kao i činjenica da mnogi ljudi od nje stradaju, stoga je glavni razlog spasa iz ovog stanja povratak Allahu Gospodaru svih svjetova Koji sve može.
Potrebno je da Allahov rob što više uči dove i doziva Allaha subhanehu ve tea'la, zato što je: ”dova srž ibadeta”[2],kao što je to rekao Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Može se doviti da se otkloni ova nedaća riječima: ”Allahumme – hmina min hazel bela, allahumme idfea’ anna hazel veba” – Allahu moj, sačuvaj nas ovog iskušenja, Allahu moj otkloni od nas ovu epidemiju.
U narednim redovima se nalazi nekoliko izabranih zikrova i dova koje je učio Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem, a koje bi trebao i svaki vjernik da uči radi zaštite od zla i bolesti, uz uslov da ih izgovara prisutnog srca i čvrstog ubjeđenja da će ga Allah zaštititi.
Od dova iz Kur'ana jesu sure Felek i Nas, za čije je učenje rekao Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Neće tražiti onaj ko traga za zaštitom boljom dovom od ove dvije”, tj. kada se čovjek boji nečega proučiće ove dvije sure moleći Uzvišenog Allaha da ga sačuva onoga čega se boji, a od toga je i ova epidemija.
Od dova iz sunneta, kojim je dovio Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem, jesu i sljedeće dove:
- ”Allahumme inni eu'zu bike minel – beresi vel – džununi vel – džuzami ve sejji'il eskami” –Allahu moj, utječem Ti se od gube, i od ludila, od šuge i od teških bolesti.[3] Od riječi koje sadrži ova dova, je: ”ve sejji'il eskami” – i od teških bolesti”, u koje spada i ova pandemija od koje strahuju ljudi, kao i od njenog naglog širenja.
- ”Allahumme inni eu'zu bike min zevali ni'metike ve tehavvuli afijetike ve fudžaeti nikmetike ve džemi'a sehatik” – Allahu moj, utječem Ti se od prestanka Tvoje blagodati, od promjene Tvog čuvanja i zaštite, od iznenadne Tvoje osvete i od svega onoga što Tebe srdi.[4]
- Rekao je Abdullah bin Omer, radijallahu anhuma: Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nije ostavljao ove dove kada bi pao mrak niti kada bi osvanuo: ”Allahumme inni es eluke-l-‘afve ve-l-‘afijete fi-d-dunja ve-l-ahireti. Allahumme inni es‘eluke-l-‘afve ve-l-‘afijete fi dini ve dunjaje ve ehli ve mali. Allahumme-stur ‘avrati veamin rev'ati. Allahumme-hfazni min bejni jedejje ve min halfi ve ‘an jemini ve ‘an šimali ve min fevki ve eu'zu bi azametike en ugtale min tahti” – Allahu, molim oprost i zaštitu Tvoju na dunjaluku i na ahiretu. Allahu, molim oprost i zaštitu Tvoju u porodici i imovini mojoj. Allahu, pokrij moja sramna djela, a umiri moju bojazan. Allahu, sačuvaj me s moje prednje strane, te od svega što me može zadesiti s leđa, s desne ili lijeve strane i odozgo. Prizivam Tvoju Veličinu da ne budem ščepan odozdo.[5]
- Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je jedan čovjek došao Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve selem, i rekao:”Allahov Poslaniče, kakve sam samo bolove podnio sinoć nakon što me ujeo akrep „Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selem mu reče: ”Da si, kada si omrknuo, rekao: „Eu'zu bi kelimatillahit-tamati min šerri ma halek“ – Utječem se Allahu savršenim riječima od zla svega što je stvorio“, ne bi ti akrep mogao nauditi”.[6]
- Osman bin Affan, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu ‘alejhi ve selem, rekao: ”Koji god vjernik ujutro svakog dana, i u akšam svake noći, tri puta kaže: ”Bismillahillezi la jedurru me‘asmihi šej’un fil erdi ve la fis-semai ve huves- semi‘ul-‘alim – U ime Allaha s čijim imenom ništa ne može nauditi ni na Zemlji ni na nebu, i On sve čuje i zna”, toga dana ili noći mu se neće dogoditi nikakva nesreća.
Jedan dan paraliza zahvati Ebanov ekstremitet, a neki čovjek poče gledati u njega. Eban mu reče: Šta je, šta gledaš? Hadis glasi onako kako sam ti ga ispričao. Toga dana (kada mi se ovo desilo) ja ovu dovu nisam proučio (valjda) da bi Allah nada mnom izvršio Svoju odredbu.[7]
Potpun tevekkul (oslonac) na Allaha azze we dželle u vremenima poteškoća
O vrijednosti i bitnosti tevvekula govori to da ga je Uzvišeni Allah spomenuo na više mjesta u Kur'anu, kao što su sljedeći ajeti: ”Onome koji se u Allaha pouzdaje, On mu je dosta”[8], to jest, On mu je dovoljan; kao i ajet: ”Reci: “Dogodit će nam se samo ono što nam Allah odredi, On je Gospodar naš, i neka se vjernici samo na Allaha oslone”![9]”.
O tevvekulu su govorili i učenjaci islamskog ummeta, pa kaže Zubejdi, Allah mu se smilovao, da je tevekkul: ”Oslonac srca na Allaha uz istovremeno činjenje propisanih djela s potpunim ubjeđenjem da je Allah Onaj koji opskrbljuje, Stvoritelj, Onaj Koji oživljava i usmrćuje, Onaj pored kojeg drugog istinskog boga nema, pored kojeg drugog Gospodara nema”.[10]
Dakle, suština tevekkula je u činjenju propisanih djela i oslanjanju na Onoga Ko ih je i propisao, tj. na Uzvišenog Allaha, ubjeđenje da se sve nalazi u Njegovim rukama, pa ukoliko On nešto želi, to će i biti, u protivnom, niko ne može učiniti da se to desi.
Stoga se treba svaki vjernik oslanjati samo na Njega, i svoje brige prepustiti Njemu Uzvišenom. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Jak vjernik bolji je i draži Allahu od slabog vjernika, a u obojici je dobro”[11].
Tevvekul je pomenut i objašnjen i u sunnetu, a od toga je slučaj kada je neki čovjek pitao: ”Allahov Poslaniče! Hoću li svezati devu i osloniti se na Allaha, ili ću je pustiti i osloniti se na Allaha?” Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: ”Sveži devu i osloni se na Allaha”.[12]
Plodovi tevekkula (oslonca na Allaha)
- Istinski oslonac na Allaha razlog je postizanja koristi i odagnavanja štete i nedaća, dunjalučkih i ahiretskih.
- Tevvekul je put do opskrbe, pa onaj koji se istinski oslanja na Allaha bit će poput ptice koja ujutro odlazi gladna, a vraća se noću sita.
- Istinski oslonac na Allaha razlog je snage i živosti srca, podstiče srce na odlučnost, rad, poduzimanje propisanih sebeba i djela.
- Tevekkul je zaštita od duševnog poraza, gubljenja nade, klonulosti.
- Ko se istinski osloni na Allaha, osjetit će blizinu svoga Gospodara. Uzvišeni Allah bit će uz takvog Svog roba sa Svojom pomoći i podrškom i On će mu biti dovoljan.
Još neki načini kojim se vjernik može zaštititi
Od načina zaštite vjernika je i poštovanje pravila koje izdaju zvanične institucije, poput klonjenja masovnog okupljanja, držanja distance, često pranje ruku, i sl. U prilog tome jeste i značenje ajeta: ”I svojim rukama se u propast ne bacajte”[13].
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Neka bolesnik ne ulazi kod zdravog”[14], a u drugom hadisu kaže: ”Bježi od zaraženog gubom kao što bježiš od lava”[15].
Isto tako, Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem nas je podučio kako treba postupiti kada nastane epidemija, pa kaže: ”Kada čujete da se pojavila kuga” to jest epidemija kuge, ”u nekoj zemlji, nemojte ići u tu zemlju, a ako se pojavi u zemlji u kojoj se nalazite, ne izlazite iz nje bježeći”[16].
Stoga je obaveza svakog vjernika da preduzme sebebe kako bi zaštitio i sačuvao sebe i ostale sugrađane od ove bolesti.
Molim Uzvišenog Allaha da otkloni ovu epidemiju od svih muslimana, a posebno od naše zemlje, da budemo ustrajni u islamu, da nam sačuva naše vjerovanje u svakom našem stanju, dok sjedimo, dok spavamo, da nam sačuva zdravlje, i imetke naše, potpunost našeg imana i ubjeđenja, da nas stavi pod Svoje okrilje i da nas čuva Svojom zaštitom.
Sva hvala pripada Allahu Gospodaru svih svjetova.
Pripremio: MSc. Ferid Aljović
[1] Prijevod značenja sure Fātir, ajet 15.
[2] Tirmizi, br. 2969, 3247, 3372, ibn Madže, br. 3828, hadis od Bešira bin Nu'mana, radijallahu anhu.
[3] Ebu Davud, br. 1554.
[4] Muslim, br. 2739.
[5] Ebu Davud, br. 5074, Ibn Madže, br. 3871.
[6] Muslim, br. 2709.
[7] Tirmizi, br. 3388.
[8] Prijevod značenja sure Et – Talāk, ajet 3.
[9] Prijevod značenja sure Et – Tevbe, ajet 51.
[10] Zubejdi, Tadžul – ‘arus.
[11] Muslim, br. 2664.
[12] Tirmizi, Hakim i Bejheki, a šejh Albani ga je ocijenio dobrim u Sahihul – Džami’, br. 4809.
[13] Prijevod značenja sure El – Bekara, ajet 195.
[14] Muslim, br. 6115.
[15] Ahmed, br. 9853.
[16] Muslim, br. 2219.