Propisi vezani za učenje Kur’ana

Adabi (bonton) učenja Kur’ana

Ibn Kesir, rahimehullah, je govorio o adabima učenja Kur’ana. Neki od tih adaba jesu sljedeći: ne prihvatati Kur’an niti ga učiti osim čist, prije učenja usta očistiti misvakom (oprati zube), obući najljepšu odjeću, okrenuti se prema Kibli (pravac Kabe u Meki), prilikom zijevanja prekinuti učenje, učenje ne prekidati bespotrebnim govorom, biti priseban, prekinuti učenje i moliti za milost kod ajeta koji govore o milosti, prekinuti učenje i tražiti utočište kod ajeta koji govore o kazni, Mushaf (Časni Kur’an) ne ostavljati otvoren, na njega ništa ne stavljati, ne učiti glasno u prisustvu drugih učača (to ih ometa) i ne učiti po tržnicama i bučnim mjestima.

Način učenja Kur’ana

Učenje Kur’ana, zikr i namaz se računaju samo ako čovjek izgovara riječi tako da čuje sam sebe, ali pri tome ne treba uznemiravati druge. Treba učiti lagahno.

Enes, radijallahu anhu, upitan je o Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi we sellem, učenju Kur’ana, pa je odgovorio: “Otegnuo bi izgovaranje bismile, tj. otegnuo bi svaku od tih riječi”. (El – Buhari)

Na primjer: Učeći bismillahir – rahmanir – rahim, otezao bi riječ Er – Rahman i riječ Er – Rahim”.

U koliko dana završiti hatmu

Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi we sellem, ashabi svakodnevno su učili Kur’an, ali hatmu pretežno nisu završavali u periodu kraćem od sedam dana. Štaviše, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, zabranio je da se cijeli Kur’an prouči u periodu kraćem od tri dana.

Učenje Kur’ana napamet

Ako učač zna Kur’an napamet, te na takav način ima mogućnost da razmišlja o Kur’anu i njegovim porukama, više nego što bi razmišljao kada bi učio gledajući, onda mu je učenje napamet bolje, a ako mu je stanje isto, bez obzira učio napamet ili gledajući, onda je bolje da uči gledajući.

Oporuka

Plemeniti brate, nastoj svoje vrijeme provjesti u učenju Kur’ana. Stavi sebi u obavezu dio koji ćeš svakodnevno proučiti, i koji nipošto nećeš propustiti. Kratko ali ustrajno učenje bolje je od dugog ali povremenog. Ako prespavaš ili zaboraviš, taj dio možeš drugi dan nadoknaditi. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao je: “Ko zaspe a ne prouči svoj vird (određeni dio), odnosno dio virda koji je obično učio, neka to nadoknadi između sabaha i podne namaza, jer će mu biti upisano kao da je taj svoj vird proučio noću”. (Muslim)

Ne budi jedan od onih koji su okrenuli Kur’anu leđa i zapostavili ga na bilo koji način: zanemarili njegovo učenje, pravilno izgovaranje, razmišljanje o njegovim porukama, rad prema njemu, liječenje njime i slično.   

image_pdfimage_print