PROPISI VEZANI ZA I’TIKAF

Definicija i’tikafa i njegovi propisi

I’tikaf u jezičkom smislu znači pridržavanje nečega. U terminološkom značenju i’tikaf je boravak punoljetnog muslimana u džamiji – određeni vremenski period – s namjerom obožavanja Allaha i pokrnosti Njemu.

Status i’tikafa u Islamu

Boravak u i’tikafu je sunnet i približavanje Uzvišenom Allahu, a biva obaveznim (vadžibom) onome ko se zavjetuje da će boraviti u i’tikafu, bilo da je riječ o muškarcu ili ženi.

Dokazi propisanosti i’tikafa

Dokazi iz Kur’ana za propisanost i’tikafa su sljedeći:

  • Allahove riječi: “I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: ”Hram moj očistite za one koji ga budu obilazili, koji budu boravili u i’tikafu i koji budu molitvu obavljali.” (El – Bekare, 125) Ovaj ajet je ujedno i dokaz da je i’tikaf bio propisan i prethodnim narodima.
  • Također riječi Allaha: ”Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i’tikafu u džamijama.” (El – Bekare, 187)

Dokaz iz sunneta jeste hadis koji prenosi Aiša, majka pravovjernih, radijallahu anha: ”Allahov Poslanik boravio je u i’tikafu zadnjih deset dana ramazana, sve dok nije preselio”[1].

Također, od dokaza propisanosti i’tikafa jeste i konsenzus islamskih učenjaka, koji su se složili da je ovaj ibadet propisan u Islamu, te da je sunnet, i da nije od obaveznih djela osim ako ga čovjek sam sebi nije učinio obaveznim zavjetovanjem.

Stoga, propisanost i’tikafa je potvrđena Kur’anom, sunnetom i konsenzusom islamskih učenjaka.

         Smisao i’tikafa

            I’tikaf je propisan iz više razloga, od kojih su:

  1.  Vjernik veže svoje srce za Gospodara tokom boravka u i’tikaf.
  2.  I’tikaf je ibadet i obožavanje Uzvišenog Allaha.
  3.  Potčinjavanje duše potpunom ibadetu i pokornosti Allahu Uzvišenom.
  4.  Osamljivanje i nevezivanje srca za ono što bi ga moglo zaokupirati i udaljiti od spominjanja Allaha, kako bi se duša navikla na stalno spominjanje svog Gospodara.
  5.  Da vjernik tokom i’tikafa osjeti slast osamljivanja sa Allahom i činjenja ibadeta.

            Dakle, i’tikaf je propisan da bismo ostvarili ove nabrojane ciljeve.

          Uslovi i’tikafa

            I’tikaf, kao i svaki drugi ibadeti, ima  svoje uslove, a to su:

  • Islam, zrelost maloljetnika i razum, što znači da se i’tikaf ne prihvata od nevjernika, mentalno zaostale osobe i maloljetnika koji nije sazrio i koji ne raspoznaje, dok punoljetnost i muškost (tj. da je obavezno biti samo muškarac) nisu od uslova i’tikafa.
  • Nijjet i’tikafa, na osnovu riječi Allahovog Poslanika sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Uistinu su djela vrednuju prema namjerama”[2], a nijjet osobe koja ulazi u i’tikaf jeste približavanje Allahu i Njegovo obožavanje.
  •  Da mjesto i’tikafa bude u džamiji, na osnovu riječi Allaha Uzvišenog: ”dok ste u i’tikafu u džamijama”. (El – Bekare, 187), kao i na osnovu prakse Poslanika sallallahu ‘alejhi ve sellem da čini i’tikaf u džamiji, i nije preneseno da je to radio van džamije.
  •  Da i’tikaf bude u džamiji u kojoj se klanjaju propisani namazi i u kojoj se klanja džuma namaz, jer ako bi osoba započela i’tikaf u nekoj od džamija u kojima se ne obavlja pet obaveznih dnevnih namaza i džuma namaz, onda bi to podrazumjevalo da ta osoba propušta obavljanje pomenutih namaza u džematu, a što je obaveza za muškarce. Stoga, džamija u kojoj se nijeti i’tikaf mora biti od onih u kojima se klanjaju obavezni i džuma namaz u džematu.

Međutim, što se žene tiče, njoj je dozvoljen i’tikaf u bilo kojoj džamiji, u onoj u kojoj se obavljaju namazi u džematu ili ne obavljaju, s tim da to za nju ne predstavlja fitnu niti da ona na taj način bude fitna. Stoga je bolje da i žena obavlja i’tikaf u džamiji u kojoj se uspostavlja namaz u džematu, ali to nije uslov ispravnosti i’tikafa žene.

  • Čistoća od velikog hadesa[3], tako da nije ispravan i’tikaf džunuba i žene koja je u hajzu ili nifasu, jer njima nije dozvoljen boravak u džamijama sve dok se ne očiste. 

Vrijeme i’tikafa

I’tikaf je ispravan ako se boravi određeni vremenski period u džamiji, što je  rukn i’tikafa, tako da nema i’tikafa onaj koji ne boravi u džamiji.

        Koliko dugo se ostaje u i’tikafu

   Pošto je i’tikaf boravak u džamiji radi obožavanja Allaha i činjenja ibadeta, nije određeno da li je taj period dug ili kratak, jer nije prenešen dokaz koji precizira dužinu boravka, tako da nije ograničen na dan ili dva ili više od toga, i ovaj ibadet je propisan šerijatom[4]. Ovo je mišljenje većine islamskih učenjaka, kao i mišljenje Ebu Hanife, Šafije i Ahmeda, Allah im se smilovao[5].

       Koje je najbolje mjesto za i’tikaf

       Najbolje mjesto u kojem se može obavljati i’tikaf jeste Mesdžidul haram u Mekki, ili Poslanikova, sallallahu ‘alejhi ve sellem, džamija u Medini ili Mesdžidul – aksa.

       Od ovih mjesta, najbolje je mjesto Mesdžidul haram u Mekki, u kojem jedan namaz vrijedi stotinu hiljada puta više nego u drugom mjestu. Poslije njega po vrijednosti dolazi Poslanikova, sallallahu ‘alejhi ve sellem, džamija u Medini, u kojoj namaz vrijedi koliko hiljadu namaza u drugim džamijama. Nakon nje je Mesdžidul – aksa, u kojem obavljen namaz vrijedi dvije stotine i pedeset puta više nego u drugim džamijama, osim u prve dvije navedene džamije.

      Dozvoljen je i’tikaf u svakoj džamiji, u kojoj se klanjaju dnevni obavezni namazi u džema’tu, na osnovu opšteg značenja riječi Uzvišenog: ”Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i’tikafu u džamijama”. (El – Bekare, 187)

            Propisi vezani za i’tikaf

  • Najbolje vrijeme za obavljanje i’tikafa jeste deset posljednjih dana mjeseca ramazana, na osnovu hadisa Aiše, majke pravovjernih, radijallahu anha: ”Allahov Poslanik boravio je u i’tikafu zadnjih deset dana ramazana, sve dok nije preselio”[6]. Iz pomenutog možemo zaključiti da je dozvoljen i’tikaf i drugim danima, ali je suprotno onome što je preče i bolje, a to je i’tikaf tokom zadnjih deset dana ramazana.
  • Ko želi obaviti i’tikaf za vrijeme posljednjih deset dana ramazana, klanjaće sabah namaz dvadeset i prvog dana ramazana u džamiji u kojoj je nanijetio obaviti i’tikaf, i tako otpočeti i’tikaf.
  • I’tikaf se završava zalaskom Sunca posljednjeg dana ramazana.
  • Ko zanijeti i’tikaf van mjeseca ramazana, počeće i’tikaf odmah nakon nijjeta za i’tikaf i završiće kada prođe period koji je zanijetio da provede u i’tikafu.
  • Dozvojeno je prekinuti i’tikaf u slučaju neke potrebe, jer je i’tikaf sunnet, osim u slučaju da je ušao u i’tikaf zbog zavjetovanja.
  • Ako je zanijetio i’tikaf u najboljem mjestu po vrijednosti – Mesdžidul haram – onda nije dozvoljeno da obavi i’tikaf u džamiji koja je na nižem stepenu vrijednosti. Međutim, ako je zanijetio i’tikaf u nekoj drugoj džamiji, dozvoljeno je promijeniti džamiju i obaviti i’tikaf u mjestu koje je bolje po vrijednosti od prethodnog.
  • I’tikaf je ispravan u svakom dijelu i dužini dana: noću, jedan dan, nekoliko dana, mjesec dana i slično, ali najvrijedniji je u mjesecu ramazanu, i to tokom posljednjih deset dana ramazana.
  • Od sunneta je da vjernik, kada odluči i zanijeti i’tikaf, upotpuni i’tikaf, ali i dozvoljeno mu je da prekine i’tikaf i napusti džamiju u slučaju neke potrebe prije nego upotpuni period koji je nanijetio, i nema grijeha u tome.
  • I’tikaf je sunnet, i ko ga prekine zbog opravdanog razloga treba ga nadoknaditi, ali mu to nadoknađivanje nije obaveza. Dokaz za ovo je predaja Aiše, Allah bio zadovoljan njom, u kojoj kaže: ”Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, bio je u i’tikafu u džamiji zadnjih deset dana ramazana, i ja sam mu (jednom) postavila šator, pa kada je klanjao sabah namaz, ušao je u njega. Potom je (kaže Amra) od Aiše zatražila dozvolu Hafsa da postavi šator, pa joj je ona dozvolila i ona je šator postavila. Kada je to vidjela Zejneb bintu Džahš, podigla je i ona drugi šator. Pošto je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, osvanuo i video šatore, pitao je: ”Šta je ovo?”, pa nakon što je obaviješten reče: ”Vidite li u njima neko dobročinstvo?”[7], te je ostavio i’tikaf tog mjeseca, a zatim je boravio u i’tikafu deset dana mjeseca ševvala[8].

Šta je preporučeno da radi osoba u i’tikafu

I’tikaf je ibadet tokom kojeg se rob posvjećuje i osamljuje sa svojim Stvoriteljem, i prekida veze sa svima mimo Njega, stoga je poželjno da se tokom i’tikafa posveti sljedećim stvarima:

  • Da se posveti samo ibadetu,
  • Da mnogo klanja, zikri i dovi,
  • Da uči Kur’an,
  • Da čini tevbu i traži oprosta,
  • Da se posveti svim vrstama ibadeta kojim će se približiti Gospodaru,
  • Da se posebno posveti ibadetu u neparnim noćima zadnje trećine ramazana, zbog noći kadra, koja je po najbližem mišljenju dvadeset i sedma noć mjeseca ramazana.

Šta je dozvoljeno činiti tokom boravka u i’tikafu

Osobi koja boravi u i’tikafu dozvoljeno je sljedeće:

  • Da čisti svoje tijelo od nečistoća (tuširanje), zatim češljanje, šišanje, skraćivanje noktiju, oblačenje lijepe odjeće i parfemisanje. 
  • Izlazak iz džamije radi određene potrebe poput odlaska u toalet, abdesta, tuširanja i slično.
  • Da izađe radi hrane i pića u slučaju da nema nikoga ko bi mu donosio hranu u džamiju.
  • Jelo, piće i spavanje u džamiji, na određenom mjestu ili u određenom ćošku, s tim da će voditi računa o čistoći džamije.
  • Prisustvovanje halkama Kur’ana ili drugih nauka, a koje se održavaju u istom mesdžidu u kojem boravi u i’tikafu.
  • Posjeta bolesniku ili klanjanje dženaze bližnjima prema kojima ima obaveze poput roditelja i slično. Od Aiše, radijallahu anhu, se prenosi hadis u kojem kaže: ”Allahov Posanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dok bi bio u džamiji u i’tikafu proturio bi mi samo glavu pa bih ga ja počešljala. U kuću bi tada ulazio samo radi potrebe”[9].
  • Dozvoljeno mu je da razgovara sa ljudima i da se raspituje o njihovom stanju.
  • Dozvoljeno je da ga posjećuju članovi njegove porodice, i da razgovara sa njima određeno vrijeme, kao i da izađe da bi ih ispratio, a ovo na osnovu hadisa koji prenosi Safijja, majka pravovjernih, radijallahu anha: ”Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je bio u i’tikafu, pa sam ga posjetila noću, i razgovarala sa njim,  zatim sam ustala i izašla, pa je i on ustao sa mnom da me isprati (do kuće)”[10].

Šta kvari i’tikaf

Sljedeći postupci bivaju sebebom poništavanja i’tikafa:

  • Namjerno napuštanje i izlazak iz džamije bez potrebe, čak i ako je izlazak trajao kratko, jer izlazak skrnavi borvak u džamiji koji predstavlja rukn i’tikafa. Dokaz su riječi Aiše, radijallahu anha: ”i ne bi ulazio u kuću samo radi potrebe, kada bi bio u i’tikafu”[11].
  • Spolni odnos, čak  i kada bi bio odnos van džamije ili tokom noći, na osnovu ajeta: ”Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i’tikafu u džamijama”. (El – Bekare, 187)
  • Onanisanje ili naslađivanje ženinim tijelom bez odnosa.
  • Gubljenje razuma, poput ludila ili opijanja, jer luda i opijena osoba se ne smatraju šerijatskim obveznicima.
  • Hajz i nifas, zbog zabrane boravka u džamijama ženama koje su u hajzu i nifasu.
  • Otpadništvo od vjere Islama, zato što ono negira ibadet i pokornost Gospodaru, a što se zasniva na Allahovim riječima: “Ako budeš druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela će, sigurno, propasti”. (Ez – Zumer, 65)

A Allah najbolje zna, i neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika Muhammeda, njegovu časnu porodicu i vrle ashabe.

Pripremio:

Prof. Ferid Aljović


[1] Hadis bilježi Buharija pod brojem (2020), i Muslim pod brojem (1172).

[2] Hadis bilježi Buharija pod brojem (1), i Muslim pod brojem (1907).

[3] Hades je pojam iz islamske terminologije koje predstavlja nečisto stanje. Čistoća od nečistog stanja (hadesa) dijeli se na dvije vrste: čistoća od manjeg nečistog stanja (stanje nakon obavaljanja fiziološke potrebe, curenja krvi i sl.) a koja se postiže abdestom, i čistoća od većeg nečistog stanja (to je stanje nakon spolnog odnosa između supružnika, vrijeme hajza i nifasa) a koja se postiže gusulom.

[4] Šejh Ibn Baz, Medžmu’ul – fetava (15/441).

[5] Ed – Durul – Muhtar (1/445), El – Medžmu’u (6/489), El – Insaf (7/566).

[6]  Hadis bilježi Buharija pod brojem (2020), i Muslim pod brojem (1172).

[7] Tj. zar mislite da je u postavljanju šatora pokornost i dobročinstvo? Ja to ne vidim tako.

[8] Hadis bilježi Buharija pod brojem (2033), i Muslim  pod brojem (1173).

[9] Muttefekun alejhi.

[10] Hadis bilježi Buharija pod brojem (2035), i Muslim pod brojem (2175).

[11] Hadis bilježi Buharija pod brojem (2029).

PROPISI ITIKAFA
image_pdfimage_print