Propisi kurbana (prinošenja žrtve)

Definicija kurbana: To je ono što je zaklano od stoke kao na primjer: kamila, krava, ovca, na dan Bajrama i u dane tešrika, to jest bajramske dane, radi približavanja Uzvišenom Allahu.

Propis: Svi muslimani su se složili da je klanje kurbana propisano, da je to pritvrđeni sunnet i da je pokuđeno ostaviti ovaj propis ako je osoba u dobroj materijalnoj situaciji.

Kurban je propisan druge godine po hidžri, kao vid obredoslovlja.

Klanje kurbana je sunnet našeg oca Ibrahima, alejhis selam, i jedna od stvari koje su odličje islama i djelo kojim se približavamo Uzvišenom Allahu, pomoću kojeg dokazujemo našu bogobojaznost. Kaže Uzvišeni Allah: ”Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići vaša bogobojaznost”[1].

Mudrosti propisivanja klanja kurbana – prinošenja žrtve

  • Oživljavanje sunneta Ibrahima, alejhis selam, a naređeno nam je da slijedimo vjeru Ibrahima, alejhis selam.
  • Klanje kurbana je veliki pokazatelj čovjekove spremnosti na žrtvovanje za Allahovu vjeru i čovjekove pokornosti Uzvišenom Stvoritelju.
  • Klanje kurbana je jedan od načina kako da čovjek podmiri mesom sebe, svoje komšije i one kojima je potrebno, a mnoge predaje ukazuju da je to bio jedan od ciljeva klanja kurbana za vrijeme Allahovog Poslanika.
  • U klanju kurbana je zahvalnost Allahu na mnoštvu blagodati kojima je obasuo insana. Mnogo je blagodati kojima je Uzvišeni Allah obasuo Svoje robove, jedan od načina iskazivanja zahvalnosti Uzvišenom Allahu je poštovanje Njegovih naredbi. U ovom slučaju poštovanje naredbe biva klanjem kurbana za one koji su u mogućnosti.

Kada se kolje kurban?

Vrijeme klanja kurbana je nakon bajram namaza pa sve do zalaska Sunca četvrtog dana Kurban bajrama.

Propisi klanja kurbana:

  • Osoba koja želi da zakolje kurban od svog imetka, kada počne mjesec zul hidždže (dvanaesti mjesec po lunarnom kalendaru), paziće da ne skraćuje nokte, niti da skraćuje dlake sa glave niti sa drugih dijelova tijela, sve dok ne zakolje kurban. Ako se desi da uradi neku od ovih stvari, zamoliće Uzvišenog Allaha za oprost i neće biti obavezan da se iskupi za to.
  • Klanje kurbana je bolje od udjeljivanja novca u iznosu kurbana.
  • Onaj koji umije da zakolje, treba da sam svojom rukom zakolje kurban, a pritom da kaže: Bismillah (u ime Allaha), Allahu ekber (Allah je najveći), Allahu  ovo je od mene i od onih iz mog ummeta koji nisu zaklali kurban[2]. Ako ne umije da zakolje, onda treba da prisustvuje klanju kurbana.
  • Pohvalno je podijeliti meso od kurbana na tri dijela. Jedan dio će ostaviti sebi, drugi dio će podijeliti rođacima i komšijama, a treći dio će podijeliti siromasima i onima kojima je potrebno.

BITNE NAPOMENE:

  • One osobe koje planiraju da zakolju kurban ili da opunomoće neku osobu tako što će uplatiti iznos za klanje kurbana, a što će neko drugi to uraditi za njih, trebaju da imaju na umu i da se na njih odnosi pravilo da nastupom 1. dana mjeseca zul-hidždžeta pa do samog klanja kurbana ne smije kratiti nokte i dlake po tijelu (šišanje, brijanje i slično). To treba uraditi prije nego nastupi 1. dan zul-hidždžeta.
  • Zabrana kraćenja noktiju i uklanjanja dlaka sa tijela odnosi se samo na onog koji kolje tj. domaćina.
  • Ako bi zanijetio klanje kurbana u toku prvih deset dana zul-hidždžeta ta zabrana stupa na snagu od trenutka kada je zanijetio, i nema grijeha u onome što je prethodilo.
  • Onaj ko namjerno, bez opravdanog razloga skrati nešto od dlaka ili noktiju grješan je radi toga i mora se pokajati, ali nema posebnog iskupa, i to ne utiče na ispravnost kurbana.

Pripremio:

Prof. Ferid Aljović


[1] El – Hadždž, 37.

[2] Tirmizi, vjerodostojnost ovog hadisa potvrdio je šejh Albani, rahimehullahu te’ala.

image_pdfimage_print