Pred vama je nekoliko bitnih pojašnjenja vezanih za dan Ašure, o kojima se često postavljaju pitanja. Pojašnjenja su kratka, i nadamo se jasna.
Post dana Ašure: To je post desetog dana svetog Allahovog mjeseca Muharrema. Post ovog dana je sunnet i to je stav četvorice imama (Ebu Hanife, Malika, Šafije, Ahmeda, Allah im se smilovao), na osnovu hadisa koji prenosi Ibn Abbas, radijallahu ‘anhuma, i kaže: Kada bi Allahov Poslanik postio dan Ašure, naređivao bi i ashabima da poste, a oni bi govorili: Allahov Poslaniče: To je dan koji veličaju židovi i kršćani. Allahov Poslanik im je kazao: ”Iduće godine, ako Allah da, postit ćemo i deveti dan.” Kaže (Ibn Abbas): A iduću godinu Allahov Poslanik nije dočekao. (Muslim)
Posebnost dana Ašure: Pohvalno je (sunnet) postiti ovaj dan prema konsenzusu učenjaka. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem: ”Za post dana Ašure, molit ću Allaha da bude otkup grijeha za proteklu godinu.” (Muslim) Post sličnih dana, kao što je dan Arefata, dan Ašure, bolje je nijetiti već početkom noći koja prethodi postu, kako bi se postigla kompletna nagrada. Neki učenjaci smatraju da se može nijetiti i u toku dana, i to je stav većine islamskih pravnika, Allah im se smilovao.
Načini posta:
- Post devetog i desetog dana, i to je najzastupljenije mišljenje, na osnovu već pomenutog hadisa Ibn Abbasa.
- Post desetog i jedanaestog dana.
- Post samo dana Ašure, ispravno je i nije pokuđeno, i stav je većine islamskih pravnika.
- Post dana prije Ašure, dan Ašure i dan poslije Ašure (3 dana), a bolje je dan prije (hadis Ibn Abbasa), mišljenje je velikog broja učenjaka, a post u svetim mjesecima je svakako pohvalan.
Ispravno je postiti dan Ašure i onome ko nije napostio propuštene dane Ramazana, jer je napaštanje tih dana obaveza koja se ne mora odmah izvršiti, iako je bolje napostiti dane Ramazana što prije, jer čovjek ne zna šta ga može zadesiti od teškoće.
Dozvoljeno je spajanje nijeta posta dana Ašure i propuštenog dana Ramazana, prema malom broju učenjaka, dok većina smatra da to nije ispravno. Većina smatra da su to dva zasebna ibadeta u kojima se ne mogu spajati nijeti. Generalno, nije ispravno spajati nijete ibadeta koji su sunnet i farz.
Dozvoljeno je spajati nijete posta dana Ašure i na primjer bijelih dana. Dozvoljeno je putniku, i bolje za njega, da posti dan Ašure, jer se ne može napostiti. Ovo je mišljenje Ibn Abbasa, imama Zuhrija i Hasana El-Basrija.
Upozorenje: Ukoliko neko posti deveti, deseti i jedanaesti dan da bi ”pogodio” dan Ašure na taj način, može prouzrokovati neželjene pojave, jer na taj način dovodi ljude u sumnju.
Ispravno je postiti dan Ašure ako se zadesi subotom, nezavisno od toga hoće li se uz njega postiti još jedan dan ili ne. To je stav većine islamskih pravnika. Hadis koji govori da nije dozvoljeno postiti samo subotu, bilježi imam Ahmed, ali hadis nije vjerodostojan prema ocjeni nekih od imama hadisa kao što su: Malik, Nesai, Tahavi. Također, ovaj hadis je ubrojan u odbačene predaje.
Post dana Ašure ne biva iskupom za velike grijehe, već samo male. To je stav većine islamskih pravnika. Za velike grijehe se potrebno posebno pokajati. Neki kažu: Biva otkupom i velikih grijeha jer u hadisu su pomenuti grijesi uopšteno, bez aludiranja na velike ili male.
Svako mjesto (država) određuje dan Ašure na osnovu posmatranja mlađaka (ili proračuna, op. prev.). Ukoliko u određenoj državi niko ne određuje početak mjeseca, ljudi će se prikloniti najbližoj muslimanskoj državi koja je odredila dan Ašure.
Dan Ašure se ne napašta, jer ne postoji nikakav šerijatski ispravan dokaz za to. Propis posta Ašure ako se desi na dan petka dijeli se na nekoliko stanja:
- Postiti dan prije ili poslije, dozvoljeno je konsenzusom.
- Ako se desi na dan Ašure, Arefata, ili post zbog otkupa za počinjeni prijestup, dozvoljeno je postiti samo petak, prema konsenzusu.
- Post samo dana petka zbog njega samog: Učenjaci imaju podijeljeno mišljenje po tom pitanju:
Prvo mišljenje: Zabranjeno je postiti samo petak. Ukoliko se na taj način zaposti petak, obaveza je post prekinuti. To je mišljenje Ibn Hazma koji ga prenosi od brojnih ashaba, a i šejhul-islam Ibn Tejmijje je istog stava.
Drugo mišljenje: Pokuđeno je (mekruh) postiti samo petak, i to je stav većine učenjaka Šafijakog i Hanbelijskog mezheba.
Treće mišljenje: Dozvoljeno je postiti samo petak, i to je stav imama Ebu Hanife i Muhammeda Ibn Hasena, kao i imama Malika.
Najispravnije mišljenje je drugo, dakle mekruh je postiti samo petak. Dokaz je hadis u kome se kaže: ”Nemojte izdvajati dan petak postom od drugih dana (u sedmici), osim ako se nađe u postu (zajedno s drugim danima) nekog od vas koji posti.” (Muslim)
Preporučujte vašoj djeci da poste, motivišite ih i podsjećajte ih na dobrobiti posta, kako biste ih uputili na postizanje Allahove milosti i zadovoljstva.
Gospodaru naš, nemoj nam zabraniti blagodati dana Ašure, podari nam plemenitost, pomoć i snagu, kao i svim drugim muslimanima.
