KAKAV JE OBLIK ZEMLJE?
Sva hvala pripada Allahu subhanehu ve tea'ala, i neka je salavat i selam na Njegovog poslanika Muhammeda sallallahu ‘alejhi ve sellem, koji je poslan kao milost čovječanstvu, na njegovu časnu porodicu, vrle ashabe i sve one koji budu slijedili njegov sunnet do Sudnjeg dana.
U posljednje vrijeme često možemo čuti kako ljudi govore o obliku zemlje, pa jedni zastupaju mišljenje da je okrugla (elipsasta), a druga skupina da je zemlja ravna ploča. Međutim, prije nego počnemo sa pojašnjenjem i odgovorom na ovo pitanje, želim skrenuti pažnju i upozoriti na jednu opasku, a to je da se vjera ne uzima čitanjem članaka sa raznih portala. Posljedice mogu biti kobne po čitaoca, tako što će naštetiti sebi upadanjem u krivo vjerovanje, a takođe i drugima šireći neistine. Obaveza muslimana je da vjeruje u ono što je povrđeno šerijatskim tekstovima, tj. kur'anskim ajetima jer je to Allahov govor u koji nema sumnje, i hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kao drugim vidom objave.
Uzvišeni Allah je vjeru islam učinio savršenom i primjenjivom za svako vrijeme. Rekao je Uzvišeni Allah: Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera (El-Māide, 3)
Stoga možemo zaključiti da ni ovo pitanje nije ostavljeno bez odgovora.
U Kur'anu su navedeni brojni ajeti u vezi sa oblikom i građom Zemlje, koje je kasnije potvrdila i dokazala sama nauka (geologija, geografija, astronomija…).
Rekao je Uzvišeni Allah: Pa, zašto oni ne pogledaju kamilu – kako je stvorena, i nebo – kako je uzdignuto, i planine – kako su postavljene, i Zemlju – kako je prostrta?![1] (El-Gāšije, 17 – 20)
Ovi ajeti navode čovjeka na razmišljanje o tome kako je stvorena kamila, kako su uzdignuta nebesa, kako su postavljene planine, kako je Zemlja prostrta! Podsticanje na razmišljanje o Zemljinoj površini, ne dokazuje da Zemlja nije okrugla, naprotiv, više kur'anskih ajeta ukazuje na to da je površina Zemlje okrugla.
Rekao je Uzvišeni Allah: On tamom noći dan prekriva i ona ga u stopu prati… (El-A’rāf, 54)
Niti Sunce može Mjesec dostići, niti noć dan preteći, svi oni u svemiru plove (Jā-sīn, 40)
Iz ova dva ajeta saznajemo da se noć i dan kreću, slijedeći jedno drugo, kako jedno drugo ne bi mogli preteći, i da svako od njih prepušta svoje mjesto drugome. Poznato je da se ovo slijeđenje nalazi na Zemlji i u njoj. Ovo slijeđenje biva ili pravolinijski ili kružno. Kada bi slijeđenje noći i dana bilo pravolinijsko, na Zemlji bi bila samo jedna noć i samo jedan dan, što ovakvo slijeđenje na Zemlji čini nevjerovatnim. Stoga, moguće je samo da ovo slijeđenje bude u kružnom obliku, kao što na to ukazuju precizne riječi Uzvišenog Gospodara:
On čini da noć i dan naizmjenice nastupaju i u tome je, doista, pouka za one koji pameti imaju (En-Nūr, 44)
Nazimjeničnost označava kretanje u kružnom obliku, a ne pravolinijsko kretanje. Ovo još više pojašnjava ajet: Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On noću zavija dan i danom zavija noć… (Ez-Zumer, 5)
Zavijanje može biti samo na kružnoj i okrugloj površini. Shvatljivo je da se noć i dan međusobno zavijaju. Iz ovih ajeta pojašnjava nam se slika o obliku Zemlje, tj. da je okrugla,
Rekao je Uzvišeni Allah: Allah vam je zemlju učinio ravnom (prostirkom) da biste po njoj hodili putevima prostranim (Nūh, 19 – 20)
On je za vas Zemlju posteljom učinio… (El-Bekare, 22, Ta-Ha, 53)
Onaj koji vam je Zemlju kolijevkom učinio… (Ez-Zuhruf, 10)
Allah vam je učinio Zemlju mirnim staništem… (El-Mu’min, 64)
Razlog zašto Svemogući Allah navodi da je Zemlja ravna ili kao ćilim prostrti jeste što se želi ukazati na njeno veliko prostranstvo i mogućnost normalnog kretanja po njenoj površini. Dakle, ovaj ajet ne govori o ravnom obliku Zemlje u bukvalnom smislu, jer je u nauci dobro poznato da ona nije ravno tijelo već je tijelo nepravilnog oblika (geoid). Sferoidni (zaobljeni) oblik Zemlje u Kur'anu je spomenut u drugim ajetima, gdje se on simbolično upoređuje sa jajetom:
Poslije toga je Zemlju zaoblio (raširio, prostro; učinio je jajolikom) (En-Nā,ziāt, 30).
Arapski glagol ”daha” koji je korišten u navedenom ajetu znači raširiti, a koristi se i za nojeve koji savijaju gnijezda, kao i kod imenovanja zaobljenih tijela (lopte, oraha). Na taj način se ukazuje na zaobljeni i nepravilni oblik Zemlje, koji uz to podrazumijeva spljoštenost na polovima i ispupčenost na ekvatoru (tj. proširivanje na tom dijelu).
Međutim, činjenica da je Zemlja ogromno nebesko tijelo, čija površina iznosi 510 miliona km2, a Zemljin radijus 6371 km, ukazuje na mogućnost rasprostiranja ćilima i na zaobljenom tijelu.
Dakle, ono ne mora biti ravna ploča da bi se mogla postaviti prostirka na tako golemoj površini. Postoji još jedan razlog zašto je Allah uporedio Zemlju sa ćilimom prostrtim, a to je zato što je ćilim jedna vrsta zaštitne prostirke, koja nas u ovom slučaju štiti od Zemljine užarene unutrašnjosti. Nauka je utvrdila oblik, ali i građu Zemlje, koja se sastoji iz: litosfere i kore, astenosfere, prelazne zone (Moho sloj), mantije, Zemljinog jezgra (vanjsko tečno i unutrašnje čvrsto jezgro); temperature u unutrašnjosti Zemlje dosežu i po 6000°C. Dakle, taj ćilim bi se mogao poistovjetiti sa zaštitnim licem ili površinom Zemlje, što zapravo odgovara litosferi (stjenoviti omotač Zemlje sa kopnenom korom kontinenata), za razliku od dubljih slojeva Zemlje koje izgrađuju gasovi i užarena masa i taljevina. S druge strane, poređenje Zemlje sa kolijevkom je moguće i zbog fenomena njenog gibanja čija posljedica su vremenske jedinice (dani, godine), noć i dan, godišnja doba. Ajet u kome je Zemlja upoređena sa posteljom potencijalno ukazuje na njenu udobnost i sigurnost za čovjeka, ali i mogućnost promjene boravišta; čovjek mijenja posteljinu, a isto tako može promijeniti i mjesto boravka i tražiti svoju nafaku na nekoj drugoj tački Zemlje ili u nekom drugom mjestu. Allah Zemlju naziva prebivalištem ljudi, kao i drugih živih bića (razne vrste) zato što je omogućio život na njoj (kopno, svjetlost, zrak, voda, plodna tla, prinosi, razne vrste voća, itd.).
Također, konsenzus islamskih učenjaka je na stavu da je Zemlja okrugla.
Prenosi šejhul-islam Ibn Tejmije da je učenik imama Ahmeda, poznati veliki učenjak koji je napisao oko 400 djela, Ahmed b. Dža’fer ibnul-Munadi rekao: ‘’Nema razilaženja među učenjacima da su nebesa poput lopte’’. Dodaje Ibn Tejmije: ‘’Također, složni su učenjaci da je Zemlja sa svim kopnima i morima poput lopte’’[2].
Pripremio:
Prof. Ferid Aljović
[1] Ibn Kesir kaže da se ovim ajetima skreće pažnja beduinu da u onome što ga okružuje – devi koju jaše, nebu koje je iznad njega, brdu koje je pred njim i zemlji koja je ispod njega – potraži dokaze o veličini Stvoritelja i Tvorca tih stvorenja te da je On Uzvišeni Gospodar, Stvoritelj, Apsolutni Vladar i da samo On zaslužuje ibadet.
[2] Medžmu'ul-fetava, Ibn Tejmijje (25/195).
