Prenosi se od ‘Ukbe ibn ‘Amira El-Džuhenija, radijallahu anhu, da je rekao: Čuo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: „Onaj ko obznanjuje svoje učenje Kur'ana je kao onaj ko javno daje sadaku, a onaj ko u tajnosti uči Kur'an je kao onaj koji tajno daje sadaku.“ (Et-Tirmizi, Ebu Davud, En-Nesai, Ahmed, a kaže Ebu ‘Isa Er-Tirmizi da je hadis hasen garib, a El-Albani da je ispravan).
Koristi iz hadisa:
Prva korist, djela se dijele u tri grupe prema ovom hadisu:
Prva grupa: djela koja su propisana kao javna.
Druga grupa: djela koja je bolje raditi u tajnosti, nego javno.
Treća grupa: djela koja se nekada skrivaju, a nekada javno pokazuju.
Kada je u pitanju prva grupa, tj. djela koja su propisana kao javna, kao što su ezan, ikamet, tekbir, učenje Kur'ana naglas u namazu, klanjanje džume, uspostavljanje džemata i drugo, navedena djela nije moguće obaviti tajno. A onaj koji se boji rijaa (pretvaranja) mora da se bori sa tim i da odbaci svako pretvaranje od sebe, kako bi njegov nijjet bio iskren. Navedene ibadete obaviće iskreno, onako kako su propisani (javno) i imaće nagradu za to, i još jednu nagradu za borbu sa svojim nefsom.
U drugu grupu spadaju djela koje je bolje raditi u tajnosti nego javno, kao što su učenje Kur'ana u namazu za imamom, tajni zikr u namazu, tajno učenje Kur'ana kada se oko učača nalaze oni koje će uznemiriti svojim učenjem. Sva navedena djela je bolje raditi tajno, nego javno.
U treću grupu ubrajamo djela koja se nekada skrivaju, a nekada javno pokazuju, kao što je sadaka ili učenje Kur'ana. „Pa, ako se čovjek plaši rijaluka (pretvaranja), onda je skrivanje tog djela bolje, zbog riječi Allaha swt: „Ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi”, Bekara, 271. On može da bira kada je sam, ali ako je imam u nekom naselju nije mu dozvoljeno skrivanje jer je to suprotno sunnetu.“ Iz govora El Izza bin Abdusselama.
Druga korist, javno obavljanje djela je bolje za onoga ko se ne boji za sebe pretvaranja, pod uslovom da ne uznemirava one koji klanjaju , koji spavaju i druge. To je zato što koristi dobrih djela prelaze na druge slušanjem, podučavanjem, ili predstavljanjem vjere i sl.
Treća korist, od koristi učenja Kur'ana u tajnosti je to što srce učača čini budnim, sakuplja pozitivnu energiju, otklanja pospanost od njega, čini ga aktivnim za ibadet. Pa ko bude imao neke od ovih nijjetova a udaljen je od pretvaranja (rijaluka), za njega je tajnost bolja.
Četvrta korist, Poslanik s.a.v.s bi nekad podizao glas kada bi učio Kur'an, a nekad bi stišao glas u zavisnosti od koristi i potrebe. Kada bi procijenio da je korisno da podigne glas, podigao bi svoj glas. Također, kada bi procijenio da je korisno da stiša glas, stišao bi glas sallalahu alejhi ve sellem. Došlo je u predaji od Ebu Hurejre radijallahu anhu koju bilježi Ebu Davud da je rekao: „Nekad bi učenje noću Poslanika s.a.v.s bilo glasno, a nekad bi bilo tiho.“ I također, došla je predaja od Ikrime, koji prenosi od Ibn Abbasa r.a., a bilježi Ebu Davud, da je rekao: „Poslanikovo s.a.v.s. učenje je bilo takvo da ga ne bi mogao čuti neko ko je u sobi u njegovoj kući.“
Peta korist, uporedio je Poslanik s.a.v.s tajno i javno učenje Kur'ana sa tajnom i javnom sadakom, zato što je učenje Kur'ana život za ljudska srca, baš kao što je sadaka život za ljudska tijela.
Šesta korist, nalazimo u ovom hadisu, a i drugim predajama, vezivanje čitanja i učenja Kur'ana sa udjeljivanjem na Allahovom putu, iz razloga da bi se uzdigla ova stvar u dušama trgovaca u ummetu, i da najbolje gdje mogu da udijele njihov imetak je za podučavanje Kur'ana, održavanja halki Kur'ana, štampanje mushafa itd.
Rekao je Ibnul Kajjim rhm: „Razmisli o Allahovoj preventivnoj naredbi, Uzvišen neka je On. Tajno sadaka je spomenuta samo kada su u pitanju siromasi, pa nije Allah swt rekao: „A za vas je bolje da date sadaku kad niko ne vidi“, jer postoje vrste sadake koje nije moguće skrivati, kao što je opremanje vojske, izgradnja gradjevine, izgradnja korita reke i drugo. Kada je u pitanju tajno udjeljivanje siromasima, nalazimo mnoge koristi u tome: njihovo prikrivanje, uklanjanje njihove diskriminacije, odstranjivanje bruke od njih, da ljudi ne vide da je njihova ruka donja (tj, ona koja prosi) i da nemaju ništa, kako ih ne bi izbegavali u međusobnim odnosima. Ovo je veći stepen dobročinstva – udjeljivanje sadake sa skrivanjem iskrenosti.“
Iz knjige: “El-erbe'une-l-Kur'anijje” (40 hadisa o Kur'anu)
Autor: dr. Ahmed el-Ankari